Aerodrom "Franjo Tuđman"

Aerodrom "Franjo Tuđman"
Zračna luka "Franjo Tuđman"
IATA: ZAG – ICAO: LDZA
Općenito
VrstaCivilni aerodrom
VlasnikRepublika Hrvatska 55%, Grad Zagreb 35%, Zagrebačka županija 5%, Grad Velika Gorica 5%.
OperatorMeđunarodna zračna luka Zagreb d.o.o.
Poslužuje gradZagreb, Hrvatska
LokacijaPleso, Velika Gorica
Visina108 m
Koordinate45°44′35″N 016°04′06″E / 45.74306°N 16.06833°E / 45.74306; 16.06833
Veb-sajtSlužbena stranica
Pista
Broj Dužina (m) Površina
05/23 3.251 asfalt
Statistika (2022)
Broj putnika3.124.605
Broj slijetanja42.310

Aerodrom "Franjo Tuđman"[1] jedan je od devet aerodroma u Hrvatskoj.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Aerodrom Črnomerec

[uredi | uredi izvor]

1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruisao prvi avion u Hrvatskoj. 23. juna 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s Penkalinim avionom i ulazi u historiju kao prvi hrvatski pilot. Kasnije, avion se, prilikom jednog Novakovog leta 20. oktobra 1910. godine, oštetio i Penkala je odustao od daljih istraživanja.

Aerodrom Borongaj

[uredi | uredi izvor]

Prvi aerodrom sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. 15. februara 1928. godine otvara se prva zračna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuje s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom i ostalim gradovima bivše Jugoslavije, te i ostale međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom.

Aerodrom Borongaj korištena je i za civilni zračni saobraćaj i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni saobraćaj i aerodrom se koristi isključivo u vojne svrhe.

Aerodrom Lučko

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Aerodrom Lučko

Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni saobraćaj, a koristi se Aerodrom Lučko koji ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku platformu za parkiranje aviona. Na Lučko tada slijeću avioni mase do 15 tona. Radi travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacione opreme aerodrom Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj avijacije. Na zahtjev tadašnje Uprave za civilnu avijaciju nađena je nova lokacija – Pleso.

Aerodrom Zagreb

[uredi | uredi izvor]

1959. godine na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni saobraćaj. Aerodrom Lučko od tada služi i za sportsku avijaciju. Upis preduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. novembra 1961. godine. Nakon konstituisanja, Aerodrom Zagreb započinje radom 20. aprila 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2.500 m, a putnički terminal imao je 1.000 m2. Platforma je mogla primiti pet manjih aviona. U godini osnivanja preko Aerodroma Zagreb prošlo je 78.041 putnika, 633 tone tereta u 5.206 rotacija aviona.

1966. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m2, obnovljena je i produžena uzletno-sletna staza na 2.860 m, a platforma je proširena na 60.000 m2. Izgrađena je i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".

Sljedeća veća obnova bila je 1974. godine, kada je Aerodrom Zagreb bio zatvoren radi obnove dva mjeseca. Uzletno-sletna staza je rekonstruisana i produžena na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacioni uređaji i modernizirana oprema.

Radi učestalog povećanja saobraćaja 1984. godine godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata, ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad Carinska ispostava i međunarodna špedicija, cargo terminal i nova vatrogasna stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m2. 1986. godine dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m2 i obnovljena rulna staza.

Vojna zračna baza

[uredi | uredi izvor]

Na istočnom dijelu Aerodroma Zagreb je i dom 91. zračne baze Pleso, koja u svom sastavu, osim transportnih aviona i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca MiG-21bis D. Tamo se nalazi i Zapovjedništvo Hrvatske ratne avijacije i protivzračne odbrane.

Izgradnja novog terminala

[uredi | uredi izvor]

2. augusta 2007. godine postignut je dogovor između hrvatskog premijera i zagrebačkog gradonačelnika da će Vlada i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala na Aerodromu Zagreb. Novi terminal na oko 65.600 m2 mogao bi primiti oko 3,3 miliona putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.

Kompanije i destinacije

[uredi | uredi izvor]

Cargo

[uredi | uredi izvor]

Charter Letovi

[uredi | uredi izvor]

Galerija slika

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Zračna luka Zagreb". www.croatianairports.com. Arhivirano s originala, 28. 6. 2017. Pristupljeno 7. 6. 2017.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Aerodrom "Franjo Tuđman"